Zakon o hemikalijama FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 77/20 |
23.10.2020 |
|
|
hemikalije,zakon |
Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 11
q) услови за увоз и извоз хемикалија (члан 38. став
5.),
r) услови за стављање детерџента на тржиште (члан
42. став 3.),
s) висина накнада које се односе на хемикалије (чл.
28, 31, 38. и 48.).
Члан 59.
(Примјена других прописа)
До доношења прописа из члана 58. овог закона,
примјењиваће се прописи донесени на основу Закона о
промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94),
Закона о превозу опасних материја ("Службени лист РБиХ",
бр. 2/92 и 13/94), Закона о здравственој исправности
живежних намирница и предмета опште употребе
("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), као и Листа отрова
чији се промет дозвољава ("Службене новине Федерације
БиХ", број 50/08), Правилник о хигијенско техничким
условима које морају испуњавати прометници отровима
("Службене лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94 и "Службене новине
Федерације БиХ", број 60/07), Одлука Владе Федерације
Босне и Херцеговине о забрани односно ограничењу увоза,
производње и употребе одређених опасних индустријских
хемикалија у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене
новине Федерације БиХ", број 52/16) и Одлука Владе
Федерације Босне и Херцеговине о поступку утврђивања
услова за промет и употребу отрова пред Федералним
министарством здравства ("Службене новине Федерације
БиХ", број 66/16), уколико нису у супротности са овим
законом.
Члан 60.
(Престанак важења других прописа)
Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о
промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), и
Закон о здравственој исправности живежних намирница и
предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и
13/94), у дијелу који се односи на детерџенте, као средства за
одржавање чистоће.
Члан 61.
(Ступање на снагу)
Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана
објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ".
Предсједавајући
Представничког дома
Парламента Федерације БиХ
Томислав Мартиновић, с. р.
Предсједавајући
Дома народа
Парламента Федерације
БиХ
Мирсад Заимовић, с. р.
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O HEMIKALIJAMA
Proglašava se Zakon o hemikalijama, koji je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma
naroda od 01.10.2020. godine.
Broj 01-02-1-428-01/20
21. oktobra 2020. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
ZAKON
O HEMIKALIJAMA
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
Ovim zakonom uređuje se klasifikacija, obilježavanje i
pakovanje hemikalija; sigurnosno-tehnički list; obavljanje
djelatnosti sa hemikalijama; Integralni inventar hemikalija;
ograničenja i zabrane hemikalija; uslovi za uvoz i izvoz
hemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrisano
upravljanje hemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za
sigurno upravljanje hemikalijama u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
(Načela i nadležni organ)
(1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili
dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na
tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno dejstvo na
zdravlje ljudi i životnu sredinu.
(2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu
predostrožnosti.
(3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju
Globalno harmonizovanog sistema klasifikacije i
obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske
konvencije o proceduri davanja saglasnosti na osnovu
prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i
pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu:
Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma
i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje
hemikalijama.
(4) Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno
ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Član 3.
(Definicije izraza)
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće
značenje:
1) hemikalija označava supstancu i smjesu koja sadrži
supstancu;
2) supstanca označava hemijski element i njegova
jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u
proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za
očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze
iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se
može izdvojiti bez uticaja na stabilnost supstance ili
promjenu njenog sastava;
3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više
supstanci;
4) proizvod označava predmet kojem je tokom
proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji
određuju njegovu funkciju više nego njegov hemijski
sastav;
5) opasna hemikalija označava hemikaliju koja je
razvrstana u najmanje jednu od klasa opasnosti;
6) rukovanje označava proizvodnju, preradu, pakovanje,
skladištenje, stavljanje na tržište, transport, prodaju i
upotrebu hemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri
kojoj se koriste hemikalije;
7) upotreba označava obradu, formulisanje, potrošnju,
skladištenje, čuvanje, preradu, punjenje u posude,
prenos iz jedne posude u drugu, miješanje, proizvodnju
proizvoda ili bilo koju drugu upotrebu;
8) proizvodnja označava proizvodnju ili ekstrakciju
supstance u prirodnome obliku;
9) proizvođač označava svako fizičko ili pravno lice sa
sjedištem u Federaciji koje proizvodi supstancu, a koje
Број 77 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020.
svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o
privrednim društvima, o registraciji poslovnih
subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima;
10) uvoz označava fizički unos na teritorij Federacije;
11) uvoznik označava svako fizičko ili pravno lice sa
sjedištem u Federaciji koje je odgovorno za uvoz
hemikalija, a koje svoju djelatnost obavlja u skladu sa
propisima o privrednim društvima, o registraciji
poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim
djelatnostima;
12) stavljanje na tržište označava snabdijevanje ili
činjenje dostupnim hemikalije trećem licu na teritoriji
Federacije, bilo uz naknadu ili bez naknade, pri čemu
se i uvoz smatra stavljanjem na tržište;
13) dalji korisnik označava svako fizičko ili pravno lice,
kao i lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost
- obrt sa sjedištem u Federaciji, osim proizvođača i
uvoznika, koja koristi supstancu samu ili sadržanu u
smjesi u industrijske ili profesionalne svrhe,
uključujući i lice koje vrši ponovni uvoz, pri čemu se
distributer i potrošač ne smatraju daljim korisnikom;
14) distributer označava svako fizičko i pravno lice sa
sjedištem u Federaciji, uključujući i prodavca na malo,
koje skladišti i stavlja na tržište hemikalije;
15) subjekti u lancu snabdijevanja označava sve
proizvođače i uvoznike i dalje korisnike u lancu
snabdijevanja;
16) snabdjevač hemikalije označava proizvođača,
uvoznika, daljeg korisnika ili distributera koji stavlja
hemikaliju na tržište;
17) snabdjevač proizvoda označava svakog proizvođača
ili uvoznika proizvoda, distributera ili drugog aktera u
lancu snabdijevanja koji stavlja proizvod na tržište;
18) primalac supstance ili smjese označava daljeg
korisnika ili distributera kojem se isporučuje supstanca
ili smjesa;
19) naučno istraživanje i razvoj označava svako naučno
eksperimentisanje, analiziranje ili istraživanje
hemikalija koje se provodi pod kontrolisanim uslovima
u obimu manjem od jedne tone godišnje;
20) istraživanje i razvoj proizvoda i procesa označava
svaki naučni razvoj koji se odnosi na razvoj proizvoda
ili dalji razvoj supstance, same, u smjesama ili u
proizvodima, u svrhu čega se koriste pilot-postrojenja
ili probne proizvodnje za razvoj proizvodnog procesa
i/ili ispitivanje oblasti primjene supstance;
21) scenario izloženosti označava skup uslova,
uključujući operativne uslove i mjere upravljanja
rizikom, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili
upotrebljava za vrijeme svog životnog ciklusa i kako
proizvođač ili uvoznik kontrolišu, ili preporučuju
daljim korisnicima kako da kontrolišu izloženost ljudi i
životne sredine. Scenario izloženosti može pokrivati
specifičan proces ili upotrebu, ili više procesa ili
upotreba, zavisno od slučaja;
22) ograničenje označava svaki uslov za zabranu
proizvodnje, upotrebe ili stavljanja na tržište;
23) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste
naziv hemikalije identifikovan u nomenklaturi
Međunarodne unije za čistu i primjenjenu hemiju
(engl. International Union of Pure and Applied
Chemistry – IUPAC);
24) globalno harmonizovani sistem (eng. Globally
Harmonised System) (u daljnjem tekstu: GHS sistem)
označava globalno harmonizovani sistem Ujedinjenih
nacija za klasifikaciju i obilježavanje hemikalija;
25) postupak prethodnog obavještenja je postupak
prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili
strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti
samo ako se o tome prethodno obavijesti država
uvoznica;
26) postupak davanja saglasnosti na osnovu
prethodnog obavještenja (engl. Prior Informed
Consent) (u daljnjem tekstu: PIC) je postupak prema
kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo
ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako
se o tome prethodno obavijesti država uvoznica i ona
da saglasnost za uvoz predmetne hemikalije;
27) deterdžent označava supstancu ili smjesu koja sadrži
sapune, odnosno druge surfaktante i koristi se za pranje
i čišćenje. U deterdžente spadaju i pomoćne smjese za
pranje (pretpranje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i
kućnog tekstila), omekšivači rublja, smjese za druga
čišćenja i slično;
28) surfaktant označava bilo koju organsku supstancu ili
smjesu koja se koristi u deterdžentima, a koja ima
površinski aktivna svojstva, i koja sadrži jednu ili više
hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da
smanje površinski napon vode formirajući raširen ili
adsorbujući monosloj na dodiru voda-vazduh i stvore
emulziju odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao
i da se adsorbuju na dodiru voda – čvrsta površina;
29) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena
(transformacija) surfaktanta pod dejstvom
mikroorganizama čime se gubi njegova površinski
aktivna sposobnost zbog razgradnje njegove strukture;
30) potpuna aerobna biorazgradljivost jeste takav nivo
biorazgradljivosti da se surfaktant uz pomoć
mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno
razgradi na ugljen dioksid, vodu i mineralne soli
(mineralizacija);
31) pranje označava čišćenje veša i tekstila, posuđa i
ostalih tvrdih površina;
32) čišćenje označava proces kojim se nepoželjne naslage
uklanjaju sa podloge ili iz podloge i prevode u stanje
rastvora ili disperzije.
Član 4.
(Zabrana diskriminacije)
(1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje
kože, pola, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih
uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom
obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donesenih
na osnovu ovog zakona.
(2) Izrazi koji imaju rodno značenje, a koji se koriste u ovom
zakonu i propisima koji se donose na osnovu ovog zakona,
obuhvataju na jednak način muški i ženski rod, bez obzira da
li se koriste u muškom ili ženskom rodu.
Član 5.
(Opšti izuzeci od primjene ovog zakona)
(1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na:
a) radioaktivne hemikalije,
b) hemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine koje su
privremeno uskladištene u carinskom skladištu ili
slobodnim zonama radi ponovnog izvoza, ili su u
tranzitu, pod uslovom da se ne vrši njihova prerada ili
obrada,
c) neizolovane međuproizvode,
d) prevoz opasnih materija.
(2) Otpad koji je regulisan propisima o upravljanju otpadom ne
smatra se supstancom, smjesom ili proizvodom u smislu
ovog zakona.
Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 13
(3) Izuzetno, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na
određene hemikalije kada je to neophodno u odbrambene
svrhe.
Član 6.
(Posebni izuzeci od primjene ovog zakona)
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju,
obilježavanje i pakovanje hemikalija ne primjenjuju se na
hemikalije:
a) koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj i koje se
ne stavljaju na tržište, ukoliko se koriste pod
kontrolisanim uslovima gdje je smanjena izloženost, i
b) koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao:
- lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u
humanoj i veterinarskoj medicini,
- kozmetički proizvodi i
- hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu
za životinje, arome i dodaci za životinje.
(2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na sigurnosno-tehnički
list ne primjenjuju se na smjese u gotovom obliku kako
slijedi:
a) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u
humanoj i veterinarskoj medicini,
b) kozmetički proizvodi i
c) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za
životinje, arome i dodaci za životinje.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis hemikalija u
Inventar hemikalija ne primjenjuju se na supstance koje se u
finalnom obliku stavljaju na tržište kao:
a) biocidi,
b) sredstva za zaštitu bilja,
c) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u
humanoj i veterinarskoj medicini,
d) kozmetički proizvodi i
e) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za
životinje, arome i dodaci za životinje.
(4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz
hemikalija ne primjenjuju se na:
a) opojne droge i psihotropne supstance, kao i njihove
prekursore,
b) hemijsko oružje i prekursore za hemijsko oružje,
c) hranu i hranu za životinje, kao aditive za hranu i hranu
za životinje,
d) genetski modifikovane organizme,
e) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u
humanoj i veterinarskoj medicini i
f) hemikalije koje se koriste za naučno istraživanje i
razvoj u količini koja neće uticati štetno na zdravlje
ljudi i životnu sredinu, a koja ne prelazi 10 kg na
godišnjem nivou.
II - KLASIFIKACIJA, OBILJEŽAVANJE I PAKOVANJE
HEMIKALIJA
Član 7.
(Klasifikacija, obilježavanje i pakovanje)
(1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja hemikaliju na tržište dužan
je da izvrši klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje u skladu
sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona.
(2) Postupak klasifikacije, obilježavanja i pakovanja hemikalija
vrši se u skladu sa GHS sistemom, na način na koji je taj
sistem primjenjen u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU).
Član 8.
(Postupak klasifikacije)
(1) Na osnovu procjene opasnosti hemikalije i na osnovu
utvrđenih kriterija vrši se klasifikacija hemikalije u određene
klase opasnosti prema njihovim fizičkim svojstvima,
svojstvima koja utiču na zdravlje ljudi, kao i svojstvima koja
utiču na životnu sredinu.
(2) Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar)
posebnim propisom uređuje klasifikaciju, obilježavanje i
pakovanje hemikalija.
(3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata utvrđivanje klasa
opasnosti, kriterija za klasifikaciju hemikalija, postupak
klasifikacije, obilježavanje, pakovanje i oglašavanje
hemikalija.
Član 9.
(Spisak klasifikovanih supstanci)
(1) Spisak klasifikovanih supstanci sadrži usaglašenu
klasifikaciju i obilježavanje za određene opasne supstance.
(2) Za supstancu koja je navedena na Spisku klasifikovanih
supstanci nije potrebno provoditi postupak klasifikacije za
klase opasnosti koje su obuhvaćene tim Spiskom.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ako supstanca navedena na
Spisku klasifikovanih supstanci potpada pod neku od klasa
opasnosti koje nisu obuhvaćene tim Spiskom, potrebno je
provesti postupak klasifikacije u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasifikovanih
supstanci, klasifikacija te supstance vrši se na osnovu analize
postojećih podataka o svojstvima te supstance, odnosno na
osnovu rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i
upoređivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrđenim
kriterijima za klasifikaciju hemikalije u određene klase
opasnosti.
(5) Ministar donosi Spisak klasifikovanih supstanci iz stava (1)
ovog člana i isti se redovno ažurira u cilju usklađivanja sa
Usaglašenom klasifikacijom i obilježavanjem za određene
opasne supstance u EU.
(6) Spisak klasifikovanih supstanci objavljuje se u "Službenim
novinama Federacije BiH".
Član 10.
(Metode ispitivanja)
(1) Nova ispitivanja hemikalija u postupku klasifikacije
hemikalije vrše se po propisanim metodama.
(2) Toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja provode se u
laboratorijama koje primjenjuju načela dobre laboratorijske
prakse.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje metode ispitivanja
hemikalija.
Član 11.
(Dobra laboratorijska praksa)
(1) Dobra laboratorijska praksa (u daljnjem tekstu: DLP)
predstavlja sistem kvaliteta koji se odnosi na organizacijske
postupke i uslove pod kojima se ispitivanja, u vezi sa
zdravljem ljudi i životne sredine planiraju, obavljaju,
nadgledaju, bilježe, arhiviraju i prikazuju.
(2) Ministar posebnim propisom uređuje načela DLP.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje nadzor i provjeru
načela DLP.
Član 12.
(Obilježavanje i pakovanje)
(1) Proizvođač i uvoznik opasnih hemikalija, dužan je da
osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija na
način propisan ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona.
(2) Na obilježavanje hemikalija, osim odredbi ovog zakona i
propisa donesenih na osnovu ovog zakona, primjenjuju se i
odredbe propisa o zaštiti potrošača.
(3) Obilježavanje na pakovanju mora biti na jednom od jezika
koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (u
daljnjem tekstu: BiH).
Број 77 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020.
Član 13.
(Oglašavanje)
Svako oglašavanje hemikalije koja je klasifikovana kao
opasna mora da ukaže na odgovarajuću klasu ili kategoriju
opasnosti.
Član 14.
(Čuvanje podataka o klasifikaciji i obilježavanju)
(1) Snabdjevač hemikalije dužan je da prikuplja i čuva sve
podatke o opasnim hemikalijama koji se odnose na
klasifikaciju i obilježavanje, kao i druge podatke koji su mu
potrebni u svrhu provedbe odredbi ovog zakona najmanje
deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na
tržište i upotrebe hemikalije.
(2) Na zahtjev Ministarstva snabdjevač je dužan dostaviti
podatke iz stava (1) ovog člana.
(3) Ako je snabdjevač hemikalije prestao sa radom ili je svoje
poslove ili dio svojih poslova ustupio trećem licu, obaveza
čuvanja podataka prelazi na to lice.
III - SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
Član 15.
(Sigurnosno-tehnički list)
(1) Snabdjevač hemikalije obavezan je da pruži primaocu
hemikalije sigurnosno-tehnički list (eng. Safety data sheet)
(u daljnjem tekstu: STL) izrađen u skladu sa ovim zakonom
i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) STL se dostavlja:
a) ako hemikalija ispunjava kriterije za klasifikaciju kao
opasna u skladu sa ovim zakonom, ili
b) ako je supstanca perzistentna, bioakumulativna i
toksična (u daljnjem tekstu: PBT) ili veoma
perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljnjem
tekstu: vPvB), ili
c) ako je supstanca uvrštena u spisak supstanci koje su
kandidati za uključivanje na Spisak posebno
zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog
zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u
tač. a) i b) ovog stava.
(3) Ako je izrađen izvještaj o sigurnosti hemikalije, informacije
navedene u STL treba da odgovaraju informacijama iz toga
izvještaja, a scenario izloženosti treba da bude naveden u
aneksu STL.
(4) Snabdjevač je dužan na zahtjev primaoca osigurati primaocu
STL za smjesu kada ona nije razvrstana kao opasna ako
sadrži:
a) najmanje jednu supstancu klasifikovanu kao opasnu po
ljudsko zdravlje i životnu sredinu u koncentraciji koja
je veća ili jednaka od 1% od mase smjese koja nije u
gasovitom stanju, odnosno koja je veća ili jednaka od
0,2% od zapremine smjese koja je u gasovitom stanju;
ili
b) najmanje jednu supstancu koja je klasifikovana kao
kancerogena kategorije 2 ili toksična po reprodukciju
kategorije 1A, 1B i 2, senzibilizator kože kategorije 1,
senzibilizator respiratornih organa kategorije 1, ili ima
efekte na laktaciju ili preko laktacije, ili ispunjava
kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, ili je
uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za
uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih
supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga
različitih od onih koji su navedeni u tački a) ovog
stava, u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 0,1%
po masi smjese koja nije u gasovitom stanju; ili
c) supstancu za koju su propisane maksimalno
dozvoljene koncentracije u radnoj sredini u Federaciji.
(5) Ministar posebnim propisom uređuje kriterije za
identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB.
Član 16.
(Dostavljanje STL)
(1) Kada je za opasne hemikalije ili smjese koje se nude ili
prodaju u opštoj upotrebi pruženo dovoljno informacija kako
bi korisnici mogli preduzeti potrebne mjere za zaštitu
zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine, STL se ne mora
dostaviti, osim ako to zatraži dalji korisnik ili distributer.
(2) STL se dostavlja na jednom od jezika koji je u službenoj
upotrebi u BiH.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, STL može biti napisan na
nekom od stranih jezika, ukoliko se hemikalija stavlja na
tržište u količini manjoj od 50 kg na godišnjem nivou za
laboratorijsku upotrebu, pod uslovom da je STL izrađen u
skladu sa ovim zakonom i pod uslovom da su osnovne
informacije o hemikaliji navedene na jednom od jezika koji
je u službenoj upotrebi u BiH.
(4) STL se pruža bez naknade, u pisanoj ili u elektronskoj formi,
prilikom prve isporuke hemikalije.
(5) Poslodavac je dužan da radnicima osigura STL za
hemikaliju kojom rukuju i kojoj mogu biti izloženi tokom
rada, te da osigura mjere koje proizlaze iz njegovog sadržaja.
Član 17.
(Izmjene i dopune STL)
(1) Snabdjevač, koji je u obavezi da uradi STL, dužan je bez
odlaganja da vrši izmjene i dopune sadržaja STL u skladu sa
novim saznanjima o hemikaliji, naročito o saznanjima koja
mogu uticati na mjere za upravljanje rizikom, odnosno
novim informacijama o opasnostima od hemikalije, kao i
zakonskim odlukama u vezi s ograničenjem ili zabranom
proizvodnje, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalije.
(2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjevač je dužan dostaviti
svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja
kojem je hemikalija isporučena u prethodnih 12
mjeseci.
(3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadrži napomenu:
"revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno
dopune.
(4) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj STL.
Član 18.
(Alternativni hemijski naziv supstance)
Alternativni hemijski naziv supstance može da se upotrijebi
u STL ili prilikom obilježavanja na ambalaži opasne supstance
sadržane u smjesi samo ukoliko je taj naziv odobrila Evropske
agencija za hemikalije.
Član 19.
(Izvještaj o sigurnosti hemikalije)
(1) Izvještaj o sigurnosti hemikalije je dokument o procjeni
sigurnosti hemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu
rizika.
(2) Radi sačinjavanja izvještaja o sigurnosti hemikalije vrši se
procjena sigurnosti hemikalije.
(3) Na osnovu procjene sigurnosti hemikalije utvrđuju se mjere
za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja supstanca.
Član 20.
(Procjena sigurnosti hemikalije)
(1) Procjena sigurnosti hemikalije podrazumijeva procjenu
opasnosti supstanci po ljude i životnu sredinu i procjenu da li
supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili
vPvB.
(2) U skladu sa utvrđenim stepenom opasnosti prilikom
procjene opasnosti, vrši se i procjena izloženosti ljudi i
Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 15
životne sredine toj supstanci i karakterizacija rizika za
supstancu.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje način procjene
sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti
hemikalije.
IV - OBAVLJANJE DJELATNOSTI SA HEMIKALIJAMA
Član 21.
(Proizvodnja)
Proizvođač koji se bavi proizvodnjom hemikalija dužan je
da osigura odgovarajuće uslove prostora, opreme i kadra kako bi
takvu djelatnost obavljao bez štetnog uticaja na zdravlje ljudi i
životnu sredinu u skladu sa posebnim propisima.
Član 22.
(Skladištenje)
(1) Lice koje rukuje hemikalijom obavezno je da skladišti
hemikaliju tako da ta hemikalija ne ugrožava zdravlje ljudi
ili životnu sredinu.
(2) Lice koje rukuje hemikalijom dužno je da sakuplja, skladišti
i sigurno odlaže ostatke hemikalija i ambalažu od tih
hemikalija u skladu sa propisima o upravljanju otpadom.
Član 23.
(Maloprodaja)
Opasna hemikalija koja se stavlja na tržište kao proizvod
namijenjen širokoj potrošnji može da se prodaje u maloprodajnim
objektima u kojima su osigurani posebni uslovi za promet i
skladištenje tih hemikalija.
Član 24.
(Uslovi za obavljanje djelatnosti)
(1) Proizvodnja hemikalija, te njihovo skladištenje u svrhu
proizvodnje hemikalija ili prodaje na veliko, nije dozvoljeno
u stambenim objektima.
(2) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za obavljanje
djelatnosti sa hemikalijama.
Član 25.
(Savjetnik za hemikalije)
(1) Proizvođač i uvoznik hemikalije dužni su da imenuju lice
koje je zaduženo za pravilno upravljanje hemikalijama (u
daljnjem tekstu: savjetnik za hemikalije).
(2) Savjetnik za hemikalije je lice koje ima visoku stručnu
spremu i dodatnu edukaciju o hemikalijama kojima upravlja.
(3) Savjetnik za hemikalije kod proizvođača i uvoznika može
biti u stalnom radnom odnosu, ili povremeno angažovan,
zavisno od vrste i obima registrovane proizvodnje, odnosno
od vrste i obima registrovanog uvoza hemikalija.
(4) Savjetnik je dužan da pruži preporuke o pravilnom
upravljanju hemikalijama svakom primaocu supstance i
smjese u lancu snabdijevanja.
(5) Ministar posebnim propisom uređuje program dodatne
edukacije za savjetnika za hemikalije.
Član 26.
(Zaštita na radu)
Poslodavac je dužan da osigura radniku potrebna znanja o
hemikalijama, shodno vrsti poslova koje radnik obavlja, a u skladu
sa propisima o sigurnosti i zdravlju na radu.
Član 27.
(Evidencije o hemikalijama)
(1) Proizvođač i uvoznik hemikalija obavezan je da vodi
evidencije o hemikalijama.
(2) Izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na
godišnjem nivou, proizvođač i uvoznik dužni su dostaviti
Ministarstvu najkasnije do 31. januara tekuće godine za
prethodnu godinu.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj evidencija o
hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja.
Član 28.
(Upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija)
(1) Proizvođač i uvoznik hemikalija dužan je da svoju
djelatnost, prije početka proizvodnje i uvoza hemikalija,
prijavi Ministarstvu, pri čemu odgovara za tačnost,
cjelovitost i istinitost podataka podnesenih u prijavi
Ministarstvu.
(2) Na osnovu podnesene prijave djelatnosti iz stava (1) ovog
člana, Ministarstvo vrši upis u Registar proizvođača i
uvoznika hemikalija (u daljem tekstu: Registar).
(3) O izvršenom upisu izdaje se uvjerenje.
(4) Za upis u Registar proizvođač i uvoznik plaća naknadu.
(5) Ministarstvo vodi Registar u elektronskoj formi, a izvod iz
Registra se objavljuje na internet stranici Ministarstva.
(6) Ministar posebnim propisom uređuje Registar proizvođača i
uvoznika hemikalija.
(7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj Registra,
način upisa i izdavanje uvjerenja o upisu proizvođača i
uvoznika u Registar.
V - INTEGRALNI INVENTAR HEMIKALIJA
Član 29.
(Integralni inventar hemikalija)
(1) Integralni inventar hemikalija koje se nalaze na tržištu
Federacije vodi Ministarstvo, a sastoji se od Inventara
hemikalija, Inventara biocida i podataka o sredstvima za
zaštitu bilja.
(2) Podatke za Inventar hemikalija osigurava proizvođač i
uvoznik hemikalija na osnovu odredbi ovog zakona.
(3) Podatke za Inventar biocida osigurava proizvođač i uvoznik
biocida na osnovu propisa o biocidima.
(4) Podatke o sredstvima za zaštitu bilja Ministarstvu dostavlja
organ nadležan za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu
bilja na osnovu posebnih propisa.
(5) Integralni inventar hemikalija vodi se kao elektronska baza
podataka.
(6) Ministar posebnim propisom uređuje Integralni inventar
hemikalija.
(7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj i način
vođenja Integralnog inventara hemikalija, te način
dostavljanja podataka za potrebe vođenja ovog inventara.
(8) Podaci iz Integralnog inventara hemikalija će biti dostupni
svim zainteresovanim subjektima na njihov zahtjev, a u
skladu sa ovim zakonom.
Član 30.
(Inventar hemikalija)
(1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije koja se proizvodi ili uvozi
u Federaciju u količini iznad propisane donje granice na
godišnjem nivou dužan je tu hemikaliju da upiše u Inventar
hemikalija, koji vodi Ministarstvo.
(2) Ministar posebnim propisom uređuje Inventar hemikalija.
(3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata uslove za upis u
Inventar hemikalija, način vođenja Inventara hemikalija,
utvrđivanje donje granice za uvoz ili proizvodnju hemikalije
iznad koje se hemikalija upisuje u Inventar hemikalija,
hemikalije koje se ne upisuju u Inventar hemikalija, kao i
proizvode za koje je obavezan upis u Inventar hemikalija.
Član 31.
(Upis u Inventar hemikalija)
(1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda dužan je,
prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, da podnese zahtjev
Ministarstvu za upis hemikalije u Inventar hemikalija.
(2) U svrhu upisa u Inventar hemikalija, u zavisnosti od
opasnosti koju predstavljaju, hemikalije podliježu prijavi,
registraciji ili autorizaciji.
Број 77 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020.
(3) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti prijave hemikalije u
roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, na osnovu čega
izdaje potvrda o upisu i Inventar hemikalija.
(4) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti zahtjeva za registraciju
ili autorizaciju hemikalije, te na osnovu evaluacije
dostavljenih podataka, donosi rješenje o upisu hemikalije u
Inventar hemikalija u roku od 90 dana od dana donošenja
potpunog zahtjeva, ili donosi rješenje kojim se zahtjev
odbija.
(5) Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana prestaju teći kada
Ministarstvo od podnosioca zahtjeva za upis hemikalije u
Inventar hemikalija zatraži potrebne dopunske podatke ili
objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja
zahtjeva Ministarstva.
(6) Na postupak izdavanja potvrde iz stava (3) i donošenja
rješenja iz stava (4) ovog člana shodno se primjenjuju
propisi o upravnom postupku.
(7) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda odgovara za
tačnost, cjelovitost i istinitost podataka dostavljenih u
postupku upisa u Inventar hemikalija.
(8) Za upis u Inventar hemikalija, prema proceduri prijave,
registracije ili autorizacije proizvođač i uvoznik plaća
naknadu.
Član 32.
(Saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača
hemikalije)
(1) Uvoznik hemikalije u postupku upisa hemikalije u Inventar
hemikalije dužan je osigurati saglasnost inostranog
proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije za upis te
hemikalije u Inventar hemikalija.
(2) Povjerljive podatke koji su potrebni za upis hemikalija u
Inventar hemikalija inostrani proizvođač, odnosno
snabdjevač hemikalije može da dostavi direktno
Ministarstvu ili putem uvoznika.
Član 33.
(Slobodno stavljanje na tržište hemikalija)
Stavljanje na tržište hemikalija koje su upisane u Inventar
hemikalija je slobodno, osim ukoliko se hemikalija nalazi na
posebnom režimu uvoza kada je potrebno pribaviti dozvolu u
skladu sa posebnim propisima.
VI - OGRANIČENJA I ZABRANE HEMIKALIJA
Član 34.
(Ograničenja i zabrane hemikalija)
(1) Za hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po
zdravlje ljudi i životnu sredinu propisuju se ograničenja i
zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebu (u
daljnjem tekstu: ograničenja i zabrane).
(2) Ograničenja i zabrane odnose se na zabranjene, odnosno
dozvoljene načine upotrebe hemikalije i definišu druge
uslove, koji se odnose na proizvodnju, stavljanje na tržište i
upotrebu supstanci, kao i smjese i proizvoda koji sadrže tu
supstancu.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje ograničenja i zabrane
hemikalija.
Član 35.
(Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci)
(1) Radi osiguranja kontrole rizika od posebno zabrinjavajućih
supstanci i osiguranja zamjene tih supstanci odgovarajućim
sigurnijim alternativama, ministar posebnim propisom
utvrđuje Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci.
(2) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci objavljuje se u
"Službenim novinama Federacije BiH".
(3) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici i Spisak
supstanci koje su kandidati za uključivanje u Spisak posebno
zabrinjavajućih supstanci (u daljnjem tekstu: Kandidatski
spisak).
(4) Spiskovi iz st. (1) i (3) ovog člana redovno se ažuriraju.
Član 36.
(Upis posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija)
Prlikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar
hemikalija, proizvođač ili uvoznik dužan je da osigura podatke o
načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama
i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi
i životnu sredinu, te podatke o tehničkoj i socio-ekonomskoj
opravdanosti zamjene supstance manje opasnom.
Član 37.
(Informacije o sigurnoj upotrebi proizvoda)
(1) Snabdjevač proizvoda koji sadrži posebno zabrinjavajuću
supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u
koncentraciji većoj 0,1%, dužan je da svakom drugom
distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdjevanja dostavi
informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a
najmanje naziv te supstance.
(2) Snabdjevač proizvoda iz stava (1) ovog člana dužan je da
bez naknade, na zahtjev potrošača, dostavi informacije iz
stava (1) ovog člana.
VII - USLOVI ZA UVOZ I IZVOZ HEMIKALIJA
Član 38.
(Postupak prethodnog obavještenja,
odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog
obavještenja)
(1) U cilju unapređenja saradnje i podjele odgovornosti u
međunarodnoj trgovini opasnim hemikalijama, u
skladu sa Roterdamskom konvencijom, za uvoz i izvoz
određene supstance za koju je utvrđeno ograničenje ili
zabrana proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe,
kao i određene smjese i proizvoda, koji sadrže tu
supstancu, provodi se postupak prethodnog
obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na
osnovu prethodnog obavještenja.
(2) Za provođenje postupka prethodnog obavještenja,
odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu
postupka prethodnog obavještenja, izvoznik hemikalije
podnosi zahtjev Ministarstvu.
(3) O provedenim postupcima iz stava (2) ovog člana
Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno saglasnost
podnosiocu zahtjeva.
(4) Za provođenje postupaka iz stava (2) ovog člana,
podnosilac zahtjeva plaća naknadu.
(5) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za uvoz i
izvoz hemikalija.
Član 39.
(Saradnja sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju
Roterdamske konvencije)
Provođenje postupaka iz člana 38. ovog zakona, te
provođenje potrebnih procedura prilikom uvoza hemikalija za koje
je propisan postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak
davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja, vrši se u
saradnji sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju
Roterdamske konvencije u BiH.
VIII - STAVLJANJE DETERDŽENTA NA TRŽIŠTE
Član 40.
(Stavljanje deterdženta na tržište)
(1) Deterdžent se može staviti na tržište ako surfaktant sadržan u
tom deterdžentu ispunjava kriterije potpune aerobne
biorazgradljivosti i ako druge hemikalije sadržane u
deterdžentu ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.
Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 17
(2) Stavljanje na tržište deterdženta koji sadrži surfaktant, koji
ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana, može da se
odobri za industrijsku i institucionalnu upotrebu pod
uslovom da surfaktant koji je sadržan u tom deterdžentu
ispunjava kriterije primarne biorazgradljivosti i druge
propisane uslove.
Član 41.
(Upis deterdženta u Inventar hemikalija)
(1) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište
dužan je da izvrši upis deterdženta u Inventar hemikalija u
skladu sa ovim zakonom.
(2) Kada se u Inventar hemikalija upisuje deterdžent za
industrijsku i institucionalnu upotrebu, podnosilac zahtjeva
dostavlja i tehnički dosije o surfaktantu.
(3) Ministarstvo, u postupku iz stava (2) ovog člana, razmatra
tehnički dosije o surfaktantu, odlučuje o upisu deterdženta u
Inventar hemikalija i odobravanju za industrijsku i
institucionalnu upotrebu.
Član 42.
(Obilježavanje deterdženta i spisak podataka o sastavu
deterdženta)
(1) Pored obaveza koje se odnose na klasifikaciju, pakovanje i
obilježavanje, u skladu sa ovim zakonom, proizvođač i
uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište obavezan je da taj
deterdžent obilježi i u skladu sa posebnim zahtjevima o
obilježavanju deterdženata.
(2) Proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište, a koji
je namijenjen opštoj upotrebi, dužan je da izradi Spisak
podataka o sastavu deterdženta i da taj spisak ovjeri od
strane odgovornog lica.
(3) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za stavljanje
deterdženta na tržište.
IX - INTEGRISANO UPRAVLJANJE HEMIKALIJAMA
Član 43.
(Zajedničko radno tijelo)
(1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje hemikalijama,
Vlada Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu:
Vlada Federacije) osniva Zajedničko radno tijelo za
integrisano upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu:
Zajedničko radno tijelo), pri čijem imenovanju je potrebno
voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola.
(2) Zajedničko radno tijelo osniva se od predstavnika federalnih
ministarstava nadležnih za pitanja zdravstva; poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva; okoliša i turizma; rada;
unutrašnjih poslova; industrije, energetike i rudarstva;
trgovine i poduzetništva i predstavnika Zavoda za javno
zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedničko
radno tijelo može pozivati na sastanke predstavnike
privrednih subjekata, naučno-istraživačkih institucija i
predstavnike drugih organizacija i institucija, u cilju
konsultovanja i razmjene informacija neophodnih za
adekvatno upravljanje hemikalijama.
(3) Za potrebe Zajedničkog radnog tijela Ministarstvo vrši
stručne i administrativno-tehničke poslove.
Član 44.
(Strategija hemijske sigurnosti Federacije)
(1) Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, donosi
Strategiju hemijske sigurnosti Federacije, u cilju efikasnog i
transparentnog provođenja politike na polju sigurnog
upravljanja hemikalijama, zaštite zdravlja građana i zaštite
životne sredine.
(2) Strategija hemijske sigurnosti Federacije stvara pretpostavke
za adekvatno upravljanje hemikalijama u svim fazama
životnog ciklusa od proizvodnje do odlaganja, čime se
doprinosi održivom razvoju, pri čemu se ostvaruju načela
međunarodnog upravljanja hemikalijama.
(3) Strategiju hemijske sigurnosti Federacije priprema
Ministarstvo, u saradnji sa Zajedničkim radnim tijelom
imenovanim u skladu sa članom 43. ovog zakona.
Član 45.
(Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja)
(1) Ministarstvo dostavlja podatke iz Integralnog inventara
hemikalija pravnom licu nadležnom za kontrolu trovanja,
radi provedbe preventivnih mjera i mjera liječenja, naročito
u hitnim slučajevima.
(2) U hitnim slučajevima pravno lice iz stava (1) ovog člana
podatke o sigurnosti hemikalije može da zatraži i od lica
koje je stavilo hemikaliju na tržište.
(3) Podatke iz st. (1) i (2) ovog člana pravno lice nadležno za
kontrolu trovanja može da koristi samo u cilju utvrđenom u
stavu (1) ovog člana, i u druge svrhe se ne mogu koristiti.
(4) Podatke o provedbi preventivnih mjera i mjera liječenja,
pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dostavlja
zdravstvenim ustanovama koje vrše zbrinjavanje otrovanih
lica.
(5) Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dužno je da vodi
evidenciju o trovanjima hemikalijama, koja se dostavlja
Ministarstvu na zahtjev.
X - POSEBNE ODREDBE
Član 46.
(Podaci koji su obavezno dostupni javnosti)
(1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se određeni
podaci dobijeni u postupku upisa u Inventar hemikalija čine
dostupnim javnosti.
(2) Podaci koji su obavezno dostupni javnosti odnose se
naročito na:
a) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi za opasnu
supstancu i opasnu supstancu sadržanu u smjesi ili
proizvodu,
b) trgovački naziv hemikalije,
c) klasifikaciju i obilježavanje hemikalije,
d) podatke o fizičkim i hemijskim svojstvima hemikalije,
e) rezultate toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja,
f) podatke o izvedenom nivou izloženosti bez efekta
(engl. Derived no-effect level - DNEL) i predviđenoj
koncentraciji bez efekta (engl. Predicted no-effect
concentration - PNEC),
g) uputsvo za sigurno rukovanje,
h) analitičke metode za identifikaciju opasne supstance u
slučaju njenog ispuštanja u životnu sredinu i za
određivanje direktne izloženosti ljudi.
Član 47.
(Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti)
(1) Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti, u svrhu zaštite
komercijalnih interesa vlasnika podataka, a koje
Ministarstvo čuva kao poslovnu tajnu su:
a) podaci o tačnom sastavu smjese;
b) precizni podaci o namjeni i načinu primjene supstance;
c) precizni podaci o količinama hemikalije proizvedene i
stavljene na tržište;
d) odnos između proizvođača ili uvoznika i njihovih
distributera i daljih korisnika.
(2) U hitnim slučajevima, ukoliko ministar procijeni da je to
neophodno u cilju zaštite ljudi i životne sredine, podaci iz
stava (1) ovog člana mogu se učiniti javno dostupnim.
Број 77 - Страна 18 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020.
Član 48.
(Dodatni zahtjevi za obilježavanjem povjerljivosti određenih
podataka)
(1) Pored podataka iz člana 47. ovog zakona koji ne smiju biti
dostupni javnosti, lice koje dostavlja podatke u skladu sa
ovim zakonom može tražiti obilježavanje i drugih podataka
kao povjerljivih, uz dostavljanje obrazloženja u smislu da bi
javno objavljivanje tih podataka prouzrokovalo štetu
vlasniku podataka.
(2) Ministar, na osnovu procjene opravdanosti zahtjeva za
obilježavanje određenim stepenom povjerljivosti podataka iz
stava (1) ovog člana, donosi rješenje o odobravanju zahtjeva
ili odbija zahtjev sa obrazloženjem.
(3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stava (2) ovog člana
plaća se naknada.
Član 49.
(Utvrđivanje naknada u postupku sa hemikalijama)
Ministar posebnim propisom određuje visinu naknada iz čl.
28, 31, 38. i 48. ovog zakona, koje su prihod Budžeta Federacije.
XI - NADZOR
Član 50.
(Nadzor nad primjenom zakona)
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na
osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za
inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora
za nadzor nad otrovima.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, inspekcijski nadzor nad
primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona, a koji se odnose na maloprodaju, pored inspektora iz
stava (1) ovog člana obavljaju i kantonalni sanitarni
inspektori.
Član 51.
(Prava i dužnosti inspektora)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni inspektor ima
pravo i dužnost da:
a) zabrani proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu
hemikalija te, po potrebi, naredi da se one unište ako
utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati
štetne posljedice po zdravlje ljudi ili na životnu
sredinu;
b) zabrani proizvodnju i stavljanje na tržište hemikalija
koje nisu upisane u Registar proizvođača i uvoznika
hemikalija;
c) zabrani stavljanje na tržište hemikalija koje nisu
upisane u Inventar hemikalija;
d) zabrani stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija koje
nisu klasifikovane, pakovane i obilježene u skladu sa
ovim zakonom;
e) naredi uklanjanje nedostataka u vezi sa proizvodnjom,
stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalija ako
takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i
zdravlje ljudi ili opasnost po životnu sredinu;
f) naredi preduzimanje mjera za koje je ovlašten ovim
zakonom i drugim propisima, i
g) naredi da se u određenom roku otklone nedostaci i
nepravilnosti utvrđeni inspekcijskim pregledom.
(2) Inspektor upravne mjere iz stava (1) ovog člana nalaže
rješenjem, u skladu sa propisima o inspekcijama Federacije i
propisima o upravnom postupku.
(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dozvoljena je žalba i
podnosi se Ministarstvu u roku od osam dana od dana
prijema rješenja.
(4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.
Član 52.
(Obaveza omogućavanja nadzora)
Pravna lica, kao i lice koja obavlja samostalnu poslovnu
djelatnost - obrt, obavezni su omogućiti inspektoru obavljanje
nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju u svrhu
provedbe nadzora, staviti na raspolaganje potrebnu količinu
uzoraka radi utvrđivanja usklađenosti sadržaja hemikalije ili
proizvoda sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona, te pružiti druge potrebne
podatke i obavještenja.
Član 53.
(Obaveza izvještavanja Ministarstva o izvršenim inspekcijama)
Radi praćenja stanja i preduzimanja adekvatnih mjera iz
oblasti upravljanja hemikalijama, Federalna uprava za
inspekcijske poslove obavezna je da dostavlja Ministarstvu
izvještaje o nalazima i rezultatima izvršenih inspekcija u oblasti
hemikalija, kao i da razmjenjuje informacije u skladu sa propisima
o inspekcijama u Federaciji.
XII - KAZNENE ODREDBE
Član 54.
(Prekršaji snabdjevača hemikalija i proizvoda)
(1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za
prekršaj snabdjevač hemikalija i proizvoda ako:
1) oglašava hemikaliju suprotno odredbama ovog zakona
i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član
13.),
2) ne čuva podatke koji se odnose na klasifikaciju i
obilježavanje hemikalija na način i u roku koji je
propisan ovim zakonom (član 14. stav 1.),
3) ne pruži primaocu hemikalije STL izrađen u skladu sa
ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona (član 15. stav 1.),
4) ne dostavi STL na jednom od jezika koji je u službenoj
upotrebi u BiH (član 16. stav 2.),
5) ne osigura STL radnicima za hemikaliju kojom rukuju
ili kojoj mogu biti izloženi tokom rada (član 16. stav
5.),
6) ne izvrši izmjene i dopune STL u skladu sa novim
saznanjima (član 17. stav 1.),
7) ne dostavi izmijenjen i dopunjen STL svakom
distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja
(član 17. stav 2.),
8) ne navede napomenu "revidiran" i datum kada su
izvršene izmjene, odnosno dopune u izmijenjenom i
dopunjenom STL (član 17. stav 3.),
9) ne skladišti hemikaliju u skladu sa ovim zakonom i
propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član
22.),
10) vrši maloprodaju opasne hemikalije u maloprodajnim
objektima u kojima nisu osigurani posebni uslovi za
promet i skladištenje hemikalija (član 23.),
11) proizvodi, stavlja na tržište ili upotrebljava hemikaliju
za koju je propisano ograničenje ili zabrana suprotno
uslovima definisanim u tom ograničenju ili zabrani
(član 34. stav 1.),
12) stavi na tržište posebno zabrinjavajuću supstancu koja
se nalazi na Spisku posebno zabrinjavajućih supstanci
suprotno odredbama ovog zakona (član 35.),
13) ne podnese Ministarstvu zahtjev za provođenje
postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka
davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja
za hemikaliju za koju je ovaj postupak propisan u
skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona (član 38. stav 2.),
Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 19
14) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji sadrži
surfaktant koji ne ispunjava uslove biorazgradljivosti
propisane ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona (član 40.),
15) ne dostavi podatke o hemikaliji u hitnim slučajevima
kada je to zatražilo pravno lice nadležno za kontrolu
trovanja (član 45. stav 2.).
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana snabdjevaču se može, uz
izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane
vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno
lice uposleno kod snabdjevača novčanom kaznom od 1.000
do 10.000 KM.
(4) Izuzetno, ukoliko snabdjevač hemikalije djelatnost obavlja
kao samostalnu poslovnu djelatnost – obrt, za prekršaj iz
stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500
do 15.000 KM.
Član 55.
(Prekršaji proizvođača ili uvoznika hemikalije)
(1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za
prekršaj proizvođač ili uvoznik hemikalije ako:
1) proizvodi ili stavlja na tržište opasnu hemikaliju koja
nije klasifikovana, pakovana i označena u skladu sa
ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona (član 7. stav 1);
2) ne osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje
hemikalija u skladu sa ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona (član 12.),
3) proizvodi hemikaliju u neodgovarajućim uslovima koji
dovode do štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu
sredinu (član 21.),
4) ne imenuje savjetnika za hemikalije (član 25. stav 1.),
5) ne vodi evidencije o hemikalijama u skladu sa ovim
zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona (član 27. stav 1.),
6) ne dostavi Ministarstvu izvještaj o proizvodnji i
stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou u
skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na
osnovu ovog zakona (član 27. stav 2.),
7) ne dostavi Ministarstvu prijavu o obavljanju djelatnosti
sa hemikalijama radi upisa u Registar (član 28. stav 1.),
8) proizvodi ili stavlja na tržište hemikaliju koja nije
upisana u Inventar hemikalija (član 30. stav 1.),
9) ne podnese zahtjev Ministarstvu, prije otpočinjanja
proizvodnje ili uvoza, za upis hemikalije u Inventar
hemikalija (član 31. stav 1.),
10) prilikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u
Inventar hemikalija, ne osigura podatke o načinu
upotrebe supstance, o mogućim alternativnim
supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i
rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te tehničke
i socio-ekonomske podatke o opravdanosti zamjene
supstanci manje opasnom (član 36.),
11) za proizvod koji sadrži posebno zabrinjavajuću
supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u
koncentraciji većoj 0,1%, svakom drugome
distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja,
ne dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu
tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance (član
37.),
12) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji nije
upisan u Inventar hemikalija (član 41. stav 1.),
13) ne klasifikuje, pakuje i obilježi deterdžent u skladu sa
ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog
zakona, te ne obilježi deterdžent u skladu sa posebnim
zahtjevima o obilježevanju deterdženata (član 42. stav
1.),
14) ne izradi spisak podataka o sastavu deterdženta (član
42. stav 2.).
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana proizvođaču ili uvozniku
hemikalije može se, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i
zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju
do šest mjeseci.
(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno
lice proizvođača ili uvoznika hemikalije novčanom kaznom
od 1.000 do 10.000 KM.
(4) Izuzetno, ukoliko proizvođač ili uvoznik hemikalije
djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost - obrt,
za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom
kaznom od 1.500 do 15.000 KM.
XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 56.
(Prelazni rokovi)
(1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja na tržište hemikaliju dužan
je da klasifikuje, pakuje i obilježi tu hemikaliju u skladu sa
čl. 7, 8, 9. i 12. ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana
stupanja na snagu propisa kojim se uređuje klasifikacija,
obilježavanje i pakovanje hemikalija, a koji se donosi na
osnovu člana 8. stav (2) ovog zakona.
(2) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese
Ministarstvu prijavu djelatnosti proizvodnje i stavljanja na
tražište hemikalije u skladu sa članom 28. ovog zakona u
roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa
kojim se uređuje Registar proizvođača i uvoznika
hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 28. stav (6)
ovog zakona.
(3) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese
Ministarstvu prijavu za upis hemikalije u Inventar hemikalija
u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona u roku od šest mjeseci
od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Inventar
hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 30. stav (2)
ovog zakona.
(4) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da osigura
savjetnika za hemikalije u roku od šest mjeseci od stupanja
na snagu propisa kojim se uređuje program dodatne
edukacije za savjetnika za hemikalije, a koji se donosi na
osnovu člana 25. stav (4) ovog zakona.
(5) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište
dužan je izvršiti upis u Inventar hemikalija u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuju
uslovi za stavljanje deterdženata na tržište, a koji se donosi
na osnovu člana 42. stav (3) ovog zakona.
(6) Postupci započeti pred Ministarstvom prije stupanja na
snagu ovog zakona, a koji se odnose na zahtjev za
klasifikaciju i obilježavanje otrova završit će se u skladu sa
Zakonom o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i
13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona.
Član 57.
(Prelazni rokovi)
(1) Vlada Federacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja
na snagu ovog zakona imenovati Zajedničko radno tijelo u
skladu sa članom 43. ovog zakona.
(2) Zajedničko radno tijelo će sačiniti Prijedlog Strategije
hemijske sigurnosti Federacije u roku od 12 mjeseci od dana
imenovanja.
Član 58.
(Provedbeni propisi)
U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog
zakona kojima se reguliše sljedeće:
Број 77 - Страна 20 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020.
a) klasifikacija, pakovanje i obilježavanje hemikalija
(član 8. stav 2.),
b) Spisak klasifikovanih supstanci (član 9. stav 5.),
c) metode ispitivanja hemikalija (član 10. stav 3.),
d) načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 2.),
e) nadzor i provjera načela dobre laboratorijske prakse
(član 11. stav 3.),
f) kriteriji za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB
(član 15. stav 5.),
g) sadržaj sigurnosno-tehničkog lista (član 17. stav 4.),
h) način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja
o sigurnosti hemikalije (član 20. stav 3.),
i) uslovi za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama (član
24. stav 2.),
j) program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije
(član 25. stav 5.).
k) sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg
izvještavanja (član 27. stav 3.),
l) Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (član 28.
stav 6.),
m) Integralni inventar hemikalija (član 29. stav 6.),
n) Inventar hemikalija (član 30. stav 2.),
o) ograničenja i zabrane hemikalija (član 34. stav 3.),
p) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (član 35.
stav 1.),
q) uslovi za uvoz i izvoz hemikalija (član 38. stav 5.),
r) uslovi za stavljanje deterdženta na tržište (član 42. stav
3.),
s) visina naknada koje se odnose na hemikalije (čl. 28,
31, 38. i 48.).
Član 59.
(Primjena drugih propisa)
Do donošenja propisa iz člana 58. ovog zakona,
primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o prometu
otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o prevozu
opasnih materija ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona
o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte
upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i Lista
otrova čiji se promet dozvoljava ("Službene novine Federacije
BiH", broj 50/08), Pravilnik o higijensko tehničkim uslovima koje
moraju ispunjavati prometnici otrovima ("Službene list RBiH", br.
2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 60/07),
Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani odnosno
ograničenju uvoza, proizvodnje i upotrebe određenih opasnih
industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj 52/16) i Odluka Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine o postupku utvrđivanja uslova za
promet i upotrebu otrova pred Federalnim ministarstvom
zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/16), ukoliko
nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 60.
(Prestanak važenja drugih propisa)
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o
prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), i Zakon o
zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte
upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u dijelu koji se
odnosi na deterdžente, kao sredstva za održavanje čistoće.
Član 61.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović, s. r.
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA
Proglašava se Zakon o kemikalijama, koji je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma
naroda od 1.10.2020. godine.
Broj 01-02-1-428-01/20
21. listopada 2020. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, v. r.
ZAKON
O KEMIKALIJAMA
I - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet)
Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje, označivanje i
pakiranje; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa
kemikalijama; Integralni inventar kemikalija; ograničenja i
zabrane kemikalija; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija; stavljanje
deterdženata na tržište; integrirano upravljanje kemikalijama;
nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje
kemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federacija).
Članak 2.
(Načela i nadležni organ)
(1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili
dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na
tržište ili koriste tvari koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje
ljudi i životnu sredinu.
(2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu
predostrožnosti.
(3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju
Globalno harmoniziranog sustava razvrstavanja i
označivanja kemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske
konvencije o proceduri davanja suglasnosti na temelju
prethodnog obavještenja za određene opasne kemikalije i
pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu:
Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma
i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje
kemikalijama.
(4) Nadležni organ glede ovog zakona je Federalno ministarstvo
zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 3.
(Definicije izraza)
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće
značenje:
1) kemikalija označava tvar i smjesu koja sadrži tvar;
2) tvar označava kemijski element i njegova jedinjena u
prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu,
uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove
stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog
procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti
bez utjecaja na stabilnost tvari ili promjenu njenog
sastava;
3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više
tvari;
4) proizvod označava predmet kojem je tijekom
proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji |
Zakon o igrama na sreću FBiH |
Federacija BiH |
Službene novine FBiH 48/15 |
24.06.2015 |
|
|
igre na sreću |
Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Члaн 135.
Прoвeдбeни прoписи
Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт
ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa
ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa.
Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу
oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички
oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри
прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти
стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски
сaрaдници.
Члaн 136.
Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa
Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи
Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje
БиХ", бр. 01/02 и 40/10).
Члaн 137.
Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa
oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ".
Предсједавајућа
Дома народа
Парламента Федерације БиХ
Лидија Брадара, с. р.
Предсједавајући
Представничког дома
Парламента Федерације БиХ
Един Мушић, с. р.
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU
Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma
naroda od 08.06.2015. godine.
Broj 01-02-539-02/15
18. juna 2015. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
ZAKON
O IGRAMA NA SREĆU
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Predmet zakona
Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti
priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela,
postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje
posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara
na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i
rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od
uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na
sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja
od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federacija).
Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje
se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje
igara na sreću.
Član 2.
Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u
kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost
sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji
rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od
slučaja ili nekog neizvjesnog događaja.
Član 3.
Značenje pojedinih pojmova
U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće
značenje:
1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se
na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog
ministarstva finansija – Federalnog ministarstva
financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću
iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na
način i pod uslovima propisanim ovim zakonom;
2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona
i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara
na sreću;
3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni
ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim
se odobrava priređivanje igara na sreću uz
ispunjavanje zakonom propisanih uslova za
obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za
koju se odobrenje daje;
4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači
plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim
prihodom Federacije;
5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje
igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na
stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama,
u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju
isključivo u prostorima casina;
6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge
neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne
igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju
ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih
događaja predloženih od priređivača klađenja i
odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja
odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome
unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne
mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka
ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu
pojedinog događaja;
7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju
na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na
kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona,
kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni,
odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji
ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom
događaju. Ako se igraju na automatima sa više
igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih
opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio
takvog automata i koja istovremeno generira igru na
tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim
automatom za igre na sreću.
8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje
veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili
djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda
dobitaka.
9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam
suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o
visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od
strane Ministarstva.
10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih
igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje
se priređuju na stolovima za igru s kuglicama,
kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer,
black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas
holden poker, carriben poker, punto banco i sl.);
11) Automat klub je posebno uređen prostor za
obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61
automatima prema pravilima igre odobrenim od strane
Ministarstva;
12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni
prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva
i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i
vrše isplate dobitaka;
13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka
transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi
s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje
razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje
terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti,
odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz
nezakonitih aktivnosti.
14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se
učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na
sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za
učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja
u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu
ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja
dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje
osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih
uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava.
15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje
u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri
klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom
za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi
iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane
operatera u redovnom telekomunikacijskom
saobraćaju.
16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj
koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne,
potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili
simbola koji su raspoređeni unutar definiranih
granica.
17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos
koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa
ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i
drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane
priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od
strane Ministarstva.
18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja
je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je
priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom
svake uplate.
19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se
dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate
oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje
igara na sreću klađenja.
(ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET
IGRAČA)
20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se
dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim
koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji
je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK =
ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima
kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle
predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač
prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu
(storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana
se stornira tj. ne obračunava se.
Član 4.
Vrste igara na sreću
Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre
na sreću.
Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed
utvrđuje visina fonda dobitaka i to:
1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres
srećka, instant srećka,
2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre
koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se
priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić,
4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz
osnovnu igru i koriste istu karticu,
5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru.
Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne
utvrđuje fond dobitka i to:
1) Igre u kasinu,
2) Igre na automatima u posebnim klubovima,
3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne
događaje.
Član 5.
Učesnik u igri na sreću
Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove
učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje
pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati,
zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre.
Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje
uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima,
kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se
priređuju putem interneta.
Član 6.
Naknade
Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od
ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na
sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona.
Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih
oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno
ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru.
Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH
uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne
naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne
uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna
uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za
prethodni mjesec.
Član 7.
Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću
Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara
na sreću prihod su Federacije.
Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje
igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i
projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se
odnose na:
1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih
koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i
Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti
zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast,
kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i
mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti;
2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja,
pedofilije, prosjačenja,
3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu
poboljšanja životnih uslova i rada njihovih
organizacija,
4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv
ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki,
5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne
kuće),
6) promoviranje kulture,
Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog
sporta u cilju povećanja sredstava fonda za
nagrađivanje za istaknute sportske rezultate,
8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se
bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje
inovatora za inovacije od međunarodnog značaja,
9) rad javnih kuhinja,
10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi,
odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi.
Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se:
1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih
lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.),
2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u
casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.),
3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član
92. stav 1. tač. 1. i 2.),
4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na
automatima (član 107. st. 1. i 2.),
5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem
interneta (član 118. st. 1. i 2.),
6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne
naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl.
52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.),
Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u
skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom
transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu
kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način
raspodjele sredstava.
Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije,
Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana
radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim
tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru
za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja,
Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za
zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad,
zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku,
kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 8.
Priređivanje igara
Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije,
ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona
Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije
potrebno posebno odobrenje Ministarstva.
Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na
sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim
ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati
igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.
Član 9.
Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na
osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.
Član 10.
Postupak izdavanja odobrenja
Posebne igre na sreću mogu priređivati:
1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog
zakona,
2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su
registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću
predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja
Ministarstva.
Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih
igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz
člana 8. stav 3. ovog zakona.
Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih
Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži:
1) naziv i sjedište pravnog lica,
2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati,
3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću,
4) period trajanja odobrenja,
5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje
odobrenja.
Član 11.
Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog
zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav
3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica.
U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture
priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti
postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis
promjene podataka u registru privrednih društava.
Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je
obavezno priložiti:
1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
za kupovinu vlasničkog udjela,
2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog
osnivača/suosnivača,
3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu
ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u
inostranstvu,
4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična
djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja,
5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva.
Član 12.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa
ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako:
1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu
netačnih ili neistinitih podataka,
2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku
određenom u odobrenju,
3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane
tehničke, informatičke i ostale uslove,
4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od
strane Ministarstva,
5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda
propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne
isplaćuje dobitke,
6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava
nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava
sprovođenje nadzora,
7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet,
8) pozajmljuje novac igračima,
9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na
sreću,
10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije
izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti,
koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju
prepreku za izdavanje odobrenja,
11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog
kapitala propisanu ovim zakonom,
12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog
zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/
suosnivačima u registru privrednih društava
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63
Član 13.
Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na
sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po
službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave.
Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata
propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine
Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži:
1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima
odobrenje,
2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima,
3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na
sreću,
4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa
oduzimanjem odobrenja,
5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima.
Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona,
a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo,
primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.
Član 14.
Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem
Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev
igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu
priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja
Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne
može javno prenositi.
Član 15.
Isplata dobitaka
Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje
priređuje Lutrija BiH jamči Federacija.
Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče
priređivači cjelokupnom svojom imovinom.
Član 16.
Zabavne igre
Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima,
igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre,
fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju
u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima
igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima)
nisu igre na sreću u smislu ovog zakona.
Član 17.
Nagradne igre
Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica
s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i
iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri
ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili
uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti
nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu,
"Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre,
uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi.
Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju
proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim
cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM.
Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u
svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem
SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje,
pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi
iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u
redovnom telekomunikacijskom saobraćaju.
Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se
priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih
komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u
skladu sa stavom 3. ovog člana.
Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na
sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka
uplatama učesnika nagradne igre.
Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja
(kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona,
jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini,
spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više
unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz
obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri
čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u
zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed
kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane
vještine i spretnosti, odnosno znanja.
Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih
igara, propisat će Ministar posebnim propisom.
Član 18.
Zabranjene aktivnosti
U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je:
1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih
igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije
dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom,
2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji
priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja
Ministarstva,
3) organizovano priređivanje igara na sreću putem
interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi
prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni
prostori bez obzira na namjenu i slični objekti),
4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na
geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju
određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih
igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona,
5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama
drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se
uplate vrše na teritoriji Federacije,
6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za
učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u
inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu,
7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i
svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa
(listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u
slučaju priređivanja igara na način propisan članom
27. ovog zakona,
8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama.
Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana,
dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće)
inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću,
ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu.
II. LUTRIJA BiH
Član 19.
Registracija i djelatnost
Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću
registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija
Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i
Hercegovine kao osnivača društva.
Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu.
Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na
sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za
priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje
Ministarstva.
Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće
djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u
skladu sa odlukom Nadzornog odbora.
Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se
odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe
Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije
BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08,
88/08, 7/09 i 63/10).
Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona
o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona.
Član 20.
Upravljanje
Organi upravljanja Lutrije BiH su:
1) Skupština,
2) Nadzorni odbor,
3) Uprava.
U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju.
Član 21.
Skupština
Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača
Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između
ostalog:
1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za
prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan
poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za
narednu godinu,
2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva,
3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka,
4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži
nadzorni odbor,
5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala,
6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i
statusnim promjenama,
7) daje upute i smjernice nadzornom odboru,
8) imenuje i razrješava nadzorni odbor,
9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava
Odbor za reviziju,
10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i
drugim propisima.
Član 22.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova.
Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka
po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima,
imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra
finansija/financija.
Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti
između ostalog:
1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu,
i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu,
i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti
najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine
dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na
usvajanje,
2) donosi pravila igara na sreću,
3) imenuje upravu,
4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na
sreću,
5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i
verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara
na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i
drugim specijaliziranim organizacijama,
6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora
za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo
imenovanje,
7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže
donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna,
8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane
zakonom i drugim propisom.
Član 23.
Uprava
Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva.
Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom
konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz
saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost
ponovnog izbora.
Član 24.
Odbor za reviziju
Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH
imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi,
nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog
postupka po javnom konkursu.
Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz
stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su
najkvalifikovanija za tu funkciju.
Član 25.
Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član
nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili
indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po
osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju
se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog
ministarstva finansija/financija.
Član 26.
Statut
Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito:
1) firma i sjedište,
2) djelatnost,
3) iznos osnovnog kapitala,
4) vođenje poslovanja i zastupanje društva,
5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića
gubitaka,
6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje,
odgovornost, nagrađivanje i ostalo,
7) unutrašnja organizacija,
8) statusne promjene,
9) trajanje i prestanak djelatnosti,
10) postupak izmjene i dopune Statuta,
11) druga pitanja od značaja za poslovanje.
Član 27.
Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može
priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta
kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama.
Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću
iz stava 1. ovog člana.
Član 28.
Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može
realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima,
trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim,
pored ostalog, i za promet roba i usluga.
Član 29.
Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih
strukovnih udruženja.
III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU
Član 30.
Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću
Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač
igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao
isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre
na sreću, sa druge strane.
Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom
prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi
odobrava Porezna uprava.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65
Član 31.
Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću
propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija
BiH.
Član 32.
Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno
moraju sadržavati sljedeće:
1) naziv i sjedište priređivača,
2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću,
3) uslovi učestvovanja u igri na sreću,
4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na
kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića,
5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije),
6) krajnji rok učestvovanja u igri,
7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka,
8) visinu fonda i vrstu dobitaka,
9) opis srećke i uplatnog listića,
10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način
utvrđivanja dobitaka,
11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata
igre,
12) način i rok isplate novčanih dobitaka,
13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre,
14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja.
Član 33.
Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon
što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola.
Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću
javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na
prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u
igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri.
Član 34.
Izvlačenje dobitaka
U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne
kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred
komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri
čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni
službenik Ministarstva.
Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u
članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na
teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način
izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na
teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka.
Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora
utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred
komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana.
Član 35.
Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije
BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana
izvlačenja, ali najduže za petnaest dana.
Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana
izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena
pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću.
Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja
dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati
uplate do dana određenog za izvlačenje.
Član 36.
O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi
potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način
izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu
u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće
primjedbe članova komisije.
Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu
najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja.
Član 37.
Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja
dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na
prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja.
Član 38.
Fond dobitaka
Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od
osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna
vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz
člana 6. ovog zakona.
Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1.
ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti
objavljen prije izvlačenja dobitaka.
Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na
sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora
iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje
se u skladu sa pravilima igre na sreću.
Član 39.
Isplata dobitaka
Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka
druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku
određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30
dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću.
Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu
pismenu saglasnost.
Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba
kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno
evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj
pojedinačnoj igri na sreću.
Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima
kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre
na sreću.
O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije
BiH o čemu obavještava Ministarstvo.
Član 40.
Štampanje srećaka, listića
Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i
druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona,
mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o
konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda
dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov
raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije,
garantuje tajnost podataka.
Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije
koje ispunjavaju sljedeće uslove:
1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi,
odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija,
2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom
poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka,
dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov
raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete
emulzije, garantuje tajnost podataka.
Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi
direktor Lutrije BiH.
Član 41.
Srećka
Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka:
1) robna,
2) novčana,
3) robno-novčana.
Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti:
1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja,
2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na
srećki.
Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Član 42.
Loto, keno i druge varijante ove igre
Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva
dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa
brojevima putem elektroničkog uređaja.
Član 43.
Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši
se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera.
Član 44.
Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati
odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima
igre na sreću.
Član 45.
Sportska prognoza - Toto
Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na
prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili
stranih liga jedanput ili više puta sedmično.
Član 46.
Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri,
zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su
čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u
klasičnim igrama na sreću.
Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih
poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1.
ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu.
Član 47.
TV tombola - Bingo
TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno
izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu.
Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije
BiH.
Član 48.
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću
koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu
odobrenja Porezne uprave.
Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana
pod uslovom da je podnosilac zahtjeva:
1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću,
2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na
sreću,
3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja
prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u
zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na
udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te
osnovnih i srednjih škola,
4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i
tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod
punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima
kontrole.
Član 49.
Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne
mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na
području dvije ili više općina.
Član 50.
Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može
stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna
uprava.
Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati -
distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje.
Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji
Federacije i utvrđuje je Porezna uprava.
Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo
priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u
zatvorenom prostoru.
Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole -
Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i
serijama izdatih tombolskih kartica.
Član 51.
Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati
jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre.
Član 52.
Naknade
Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja
Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom
prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog
prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje
u igri.
Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini
ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica.
Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva
i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije
desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o
uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu
Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem
mjesecu za prethodni mjesec.
Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi
plaćaju sljedeće naknade:
1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM;
2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00
KM;
3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM
Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana,
dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 53.
Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara
na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će
Ministar.
IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU
1. Igre u kasinima
Član 54.
Pravo priređivanja
Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim
zakonom,
2) Privredna društva registrirana za posebne igre na
sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se
upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti
posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog
zakona i odobrenja Ministarstva.
Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se
odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije
drugačije uređeno.
Član 55.
Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju
privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana,
privredno društvo je obavezno da:
1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela
osnivačkog kapitala,
2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima,
visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača,
3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez
prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67
važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u
Federaciji,
4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina,
5) dostavi pravila o radu kasina,
6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se
priređivati u kasinu.
Član 56.
Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim
zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu
od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj
godini, i to najviše u dva kasina.
Član 57.
Vrsta i obim igara
Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na
stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet,
boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps,
texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u
posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i
igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira.
Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima,
priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za
on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom
Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno
umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava
kontrolu podataka za sve priključene automate.
Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava
sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem
podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću
sigurnost za sprečavanje promjene podataka.
Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana,
kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo.
Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet.
Član 58.
Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54.
stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira,
priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika.
Član 59.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino
Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska
cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na
sreću propisane članom 57. ovog zakona.
Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na
udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i
srednjih škola.
Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na
sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno
uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na
automatima.
Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima
može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica,
u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana.
Član 60.
Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen
prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti.
Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u
konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa
važećim propisima o deviznom poslovanju.
Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u
kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan
nadzor.
Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video
nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i
uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim
zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke
zaštite ljudi i imovine.
Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju
poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u
skladu sa zakonom.
Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra
mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar.
Član 61.
Pravila kasina i igara na sreću u kasinima
Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju
staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u
saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima.
Pravila kasina sadrže:
1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u
kasinu,
2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca),
3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u
kasino ili učešće u igrama na sreću,
4) radno vrijeme kasina.
Član 62.
Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo
punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju
identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska
u objekt na za to predviđenom mjestu.
U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala
prikladnih za pribavljanje prednosti u igri.
Uprava kasina može određenim licima ili grupama,
zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu
ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet
njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov
egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi
porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave
zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog
igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne
mora navesti razloge za takvu odluku.
Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti
učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji
način narušavaju red i mir u prostorima kasina.
Član 63.
Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove:
1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u
priređivanju igara na sreću moraju biti stručno
osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu
na neodređeno vrijeme,
2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi
igrača u kasinu u kojem rade,
3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu
čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri
obavljanju svog posla,
4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača
uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i
nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače.
Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina,
koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa
napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi
priređivač.
Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i
rukovodeće osoblje.
Član 64.
Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila
priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač.
Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2.
ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti
Ministarstva.
Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od
službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i
dostupna igračima.
Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na
sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u
jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim
pravilima.
Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2.
ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u
postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati.
Član 65.
Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre,
igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti
u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i
prisustvo u kasinu.
Član 66.
Preseljenje kasina na novu lokaciju
Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu
lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od
strane priređivača.
Zahtjev mora sadržavati:
1) posebno obrazloženje razloga preseljenja,
2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po
osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava,
3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog
zakona.
Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku
od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje.
Član 67.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu
Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja
Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa
mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti
pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona.
Član 68.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću u kasinima prilažu se:
1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica,
2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću
u kasinu,
3) rješenje o registraciji pravnog lica,
4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog
sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog
zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz
člana 73. ovog zakona,
5) osnivački akt pravnog lica,
6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala,
7) poslovni plan pravnog lica,
8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog
depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona,
9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u
kome će se priređivati igre na sreću u kasinu,
10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se
prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja,
11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu
pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću,
12) pravila kasina,
13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za
identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre
kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su
predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste
da je priređivač vlasnik,
14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana
101. stav 3. ovog zakona,
15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u
priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom
stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje
poslova u kasinu,
16) navođenje vrste i obima igara,
17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se
priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u
kasinu,
18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za
krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti
saobraćaja,
19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i
odobrenja koja je posjedovao (ako postoji),
21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu
ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u
inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje
poreza
22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja.
Član 69.
Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan
u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni
svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na:
1) članove uprave priređivača,
2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova
priređivača,
3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u
pravnom licu,
4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača.
Član 70.
Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade
Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za
dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima,
priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati
osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM.
Član 71.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1.
tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa
klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini
1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili
namjenski depozit u istom iznosu.
Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja
odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana,
Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju
dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u
casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Član 72.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni
su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje
100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom
automatu za igre na sreću.
Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana
izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1.
ovog člana.
Član 73.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju
jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara
na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi
200.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se
prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje
odobrenja.
Član 74.
Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju
godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM.
Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja
godine za koju se ista plaća.
Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati
mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju.
Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od
osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se
u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem
mjesecu za prethodni mjesec.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih
obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači
igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i
slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih
igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za
stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan.
Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u
kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na
stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu,
koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te
umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za
vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+
kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola).
Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću
utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos
isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni
obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više
sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi
poseban dnevni obračun.
Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu
u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji
priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se
u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o
ostvarenim prihodima po vrstama igara.
Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od
2% od mjesečnog prihoda kasina.
Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost
nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za
period u kome se nagradna igra organizuje.
Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi
podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na
sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i
plaćanje naknade.
Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni
mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.
2. Kladioničke igre
Član 75.
Vrsta i obim kladioničkih igara
Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici
(igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih
sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su:
1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih
sportskih takmičenja,
2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i
sličnih takmičenja,
3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača
uz odobrenje Ministarstva.
Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i
promjenu istih, odobrava Ministarstvo.
Član 76.
Pravo priređivanja
Kladioničke igre mogu priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije,
koja se upisuju u sudski registar za obavljanje
djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona
i odobrenja Ministarstva.
Član 77.
Primanje uplata za klađenje
Uplate za igre klađenja primaju se:
1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom
prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta),
2) putem SMS poruke.
Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja
propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen.
Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu
odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača.
Član 78.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na
uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu
priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci
utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih
događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor
događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random
Number Generator).
U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću
iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2.
ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje
pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz
stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje
je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata
i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora
sadržavati ispitivanje slučajnosti (random).
Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju
za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za
priređivanje igara iz stava 1. ovog člana.
Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na
nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti
Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na
nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje
su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana.
Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice.
Član 79.
Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na
uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota
različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na
sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH.
Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti
propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data
saglasnost od strane ministarstva.
Član 80.
Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa
Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira
svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri.
Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati
isključivo na uplatnim mjestima.
Član 81.
Prostorni i tehnički uslovi za kladionice
Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim
mjestima čija površina nije manja od 15 m².
Član 82.
Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog
servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa
serverom Porezne uprave.
Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove
oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava
najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka.
Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti
vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o
primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati
nepromjenjivost primljenih podataka.
Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću klađenja, propisat će Ministar.
Član 83.
Pravila kladionice i pravila klađenja
Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom
mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji,
roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju
izdaje Porezna uprava.
Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata
svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili
drugim propisom određen neradni dan.
Član 84.
Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama
klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja
moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu
priređivača.
Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1.
tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti
Ministarstva.
Član 85.
Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće:
1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača,
2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila
igre,
3) naziv i opis igre,
4) opis i vrijeme trajanja klađenja,
5) uslove za učestvovanje u klađenju,
6) područje na kojem se klađenje priređuje,
7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri
klađenja može odustati od izvršene uplate,
8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka
po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak
tokom igre i način izvještavanja o tome,
9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja
koji je predmet ponude klađenja,
10) opis uplatnog listića,
11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora
iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja
konačnog izvještaja o rezultatu događaja,
12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao
i načinu obustave i naplate istog,
13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja,
14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja
za lica mlađa od 18 godina.
Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene
saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja
igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje,
te se igra do završetka odvija po istim pravilima.
Član 86.
Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju
imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara
putem SMS-a.
Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je
dostaviti Ugovor sa telekom operaterom.
Član 87.
Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o
primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82.
stav 2. ovog zakona.
Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom
zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja.
Član 88.
Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su
u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim
običajima i općim moralnim načelima.
Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od
18 godina.
Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke
rezultate.
Član 89.
Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara
Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja
Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa
mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti
i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje
kladioničkih igara prilažu se:
1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog
sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog
zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz
člana 92. ovog zakona,
4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog
depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona,
5) dokaz o registraciji pravnog lica,
6) osnivački akt pravnog lica,
7) poslovni plan pravnog lica,
8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu,
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71
9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz
da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu
korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz
da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od
vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola,
10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta,
12) pravila klađenja,
13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću,
14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja
je posjedovao (ako postoji),
16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica
priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača,
18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje
djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko
općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti
ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana
prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja.
Član 90.
Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za
otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za
preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana
priređivač prilaže sljedeće:
1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po
osnovu zakupa),
2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću,
3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i
4. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog
mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje
nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim
obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje
sa radom.
Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije
se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata,
te osnovnih i srednjih škola.
Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za
koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja
odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo
najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja.
Član 91.
Naknade
Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara
na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća
sljedeće naknade:
1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM;
2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00
KM;
3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta
- 10.000,00 KM.
4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na
teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana,
dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 92.
Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana
76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade
za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi
sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00
KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.
Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10-
og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana
dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja.
Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u
igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime
naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača
obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.
Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog
člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih
pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na
uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema
pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni
uplatiti u korist budžeta Federacije BiH.
Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste
manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na
uplatnim mjestima i terminalima.
Član 93.
Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za
priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u
vrijednosti od 1.000.000,00 KM.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav
1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke
sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini
600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili
namjenski depozit u istom iznosu.
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću
klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
3. Igre na sreću na automatima
Član 94.
Igre na sreću automatima i pravo priređivanja
Igre na sreću na automatima mogu priređivati:
1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije,
koja se upisuju u sudski registar za obavljanje
djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu
ovog zakona i odobrenja Ministarstva.
Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima
propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom
razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj
kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba.
Član 95.
Sistem automata
Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko
povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju
formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama
svih učesnika u igri.
Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu
automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata.
Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online
vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i
kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog
prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu
na teret Lutrije BiH.
Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati
uslove iz člana 101. ovog zakona.
Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje
priređivač svojom odlukom.
Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije
na prijedlog Ministarstva.
Član 96.
Vrste igara na sreću u automat klubovima
Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu
dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na
automatima u posebnim automat klubovima.
Član 97.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na
automatima
Igre na sreću na automatima priređuju se u automat
klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom
ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje
priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po
osnovu zakupa, itd.).
Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na
sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja
od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na
sreću.
Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i
drugih vrijednosti.
U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i
igranje na automatima licima mlađim od 18 godina.
Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na
sreću na automatima propisuje Ministar.
Član 98.
Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički
ispravni.
Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani,
odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija
isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara
na automatima (TOTAL IN + BET).
Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima
određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih
brojeva.
Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je
slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti
predviđen.
Član 99.
Automat klub mora imati Centralni računarski sistem
(Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa
informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno
osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača
koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve
priključene automate.
Član 100.
Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u
Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja
i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju
nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema
međunarodnim standardima.
Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje
igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti
automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju
ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje
certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje
Ministar.
Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću
obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje
posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O
izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje
uvjerenje.
Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su:
proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova
za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave
iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata
za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih
lica.
Član 101.
Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na
vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju,
sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i
priređivaču igara.
Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o
čemu vodi evidenciju.
Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od
20,00 KM.
Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od
dana izdavanja.
Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u
upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana
podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja.
Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi
najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu,
povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na
sreću.
Član 102.
Pravila automat klubova
Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu
istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim
poslovnim običajima.
Pravila automat kluba sadrže:
1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u
automat klubu
2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u
klub ili učešće u igrama na sreću na automatima
3) radno vrijeme automat kluba.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73
Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti
pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje
Ministarstvo.
Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je
osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i
pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te
osigurati nepromjenjivost primljenih podataka.
Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za
zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji
odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata.
U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih
pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri.
Član 103.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima
Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu
odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine,
sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može
produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na
sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog
zakona.
Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja
odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti
odobrenje Ministarstva.
Član 104.
Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1.
ovog zakona, prilaže se:
1) rješenje o registraciji pravnog lica,
2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica,
3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog
zakona,
4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja,
5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava
uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava
uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107.
ovog zakona,
6) osnivački akt pravnog lica,
7) pravila igara na sreću na automatima,
8) dokaz o vlasništvu automata,
9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u
kome će se priređivati igre na sreću na automatima,
kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj
od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih
škola,
10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se
prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja,
11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih
uslova za taj automat klub, datu pod punom
materijalnom i krivičnom odgovornošću,
12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana
101. stav 3. ovog zakona,
14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za
identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni
za postavljanje u automat klub,
15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica
priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom
odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača.
Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na
sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje
odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana
prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz
stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana.
Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne
dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja,
zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi
pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja.
Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom
automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u
toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za
preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava
1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana.
Član 105.
Osnivački kapital
Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima
može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih
ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od
250.000,00 KM.
Član 106.
Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na
automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba
priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od
150.000,00 KM.
Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća
se naknada u iznosu 100.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00
KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja
se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno
produženje odobrenja.
Član 107.
Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz
člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki
postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu.
Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u
korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u
iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih
obračuna svih automata.
Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na
sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos
isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni
obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više
sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi
poseban dnevni obračun.
Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom
podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog
zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja
svakog novog automata za igre na sreću.
Član 108.
Dostavljanje evidencija
Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o
uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl.
4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim
obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije
do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz
stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i
način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi
propisat će Ministar.
Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM
INTERNETA
Član 109.
Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta
Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u
klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona,
isključivo je pravo Lutrije BiH.
Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja
iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na
osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva
koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja
iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona.
Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana
78. ovog zakona.
Član 110.
Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem
interneta
Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj
pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću.
Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja
uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura
funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u
daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja
mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim
sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog
poslovanja.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati
stručan i specijaliziran kadar.
Član 111.
Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web
stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci:
1) naziv pravnog lica – priređivača,
2) sjedište priređivača,
3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem
interneta i datum izdavanja,
4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio
odobrenje od Ministarstva,
5) pravila i procedure igara i igranja,
6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18
godina,
7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati
ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se
mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s
prevencijom ovisnosti o igrama na sreću,
8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača,
9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet
igre na sreću.
Član 112.
Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će
igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za
registraciju.
Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će
učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan
kod priređivača.
Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta
mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih
učesnika u igri.
Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom
kod priređivača igara na sreću putem Interneta.
Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem
interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za
onemogućavanje registracije maloljetnih osoba.
Član 113.
Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj
upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima:
1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim
računom igrača,
2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog
računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na
sreću),
3) stanje virtuelnog računa igrača,
4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u
igri.
Član 114.
Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i
funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno
hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću
putem interneta.
Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice
koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast
izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene
laboratorije za certifikaciju.
Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu
priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u
svrhu priređivanja internet igara na sreću.
Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu
priređivača internet igara na sreću.
Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti
Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose
na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati
naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili
uplate za kladioničke igre.
Član 115.
Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u
klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje
priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se
vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih
banaka koje posluju na teritoriji Federacije.
Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem
interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona,
kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim
mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato
odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na
teritoriji Federacije.
Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i
isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru
igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom
igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju.
Član 116.
Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta
Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana
76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog
odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i
odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje
se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati
priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je
od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih
mjesta.
Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana,
Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i
procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na
sreću putem interneta prilažu se:
1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica,
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75
2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće
odobrenje Ministarstva,
3) pravila igre,
4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet
igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten,
5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema
skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost
podataka,
6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama
(uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave
Federacije Bosne i Hercegovine),
7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu
osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz
oblasti saobraćaja,
8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija
odobrenja koje je posjedovao,
9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto
odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen
za krivično djelo utaje poreza,
10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2.
ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom
depozitu.
Član 117.
Naknade
Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću
putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona
plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM.
Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog
člana iznosi 50.000,00 KM.
Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se
prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje
odobrenja.
Član 118.
Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje
odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju
imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM.
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja
odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta,
priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati
činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa
na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa
sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu.
Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz
stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i
obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su
iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se
iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom.
Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva
garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa
sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem
interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji
kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije.
U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita
iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod
koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome
bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo.
Član 119.
Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od
ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje
klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje
se na način propisan članom 38. ovog zakona.
Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su
dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75.
ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje
na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.
Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog
člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih
pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem
inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije
BiH.
Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og
u mjesecu za prethodni mjesec.
VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA
Član 120.
Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma
Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su
u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se
uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih
protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih
transakcija.
Član 121.
Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima
Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u
tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri,
uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima.
Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u
kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji
obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač
obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje
sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Član 122.
Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim
medijima za mlade
Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se
objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i
omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima
namijenjenim djeci i mladeži.
Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i
izdavača.
VII. NADZOR
Član 123.
Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i
podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši
Ministarstvo i Porezna uprava.
Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima
igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji
je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom)
priređivača.
Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta
dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku
Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu
politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o
izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim
kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na
sreću, te naplati prihoda od istih.
Član 124.
Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za
svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne
uprave.
Član 125.
U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i
ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i
poslove inspekcijskog nadzora.
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni
službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori).
Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015.
U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora,
inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada,
poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu
pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i
druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom.
Član 126.
Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora,
inspektor ima obaveze i ovlaštenje da:
1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i
zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u
kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim
radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa
radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola
zatvorenog tipa
2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su
vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i
pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće
i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu,
poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za
vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja,
3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na
sreću, audio i video naprave i pomagala,
4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti
koje su od interesa za vršenje nadzora,
5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u
daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao
dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju,
6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje
igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi
vršenja nadzora,
7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja
povrede zakona i drugih propisa,
8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno
krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda
inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela
kod priređivača,
9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu
odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili
propisa.
Član 127.
Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad
kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru
nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i
evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u
roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio
inspekcijski nadzor.
Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora
privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja
inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način
mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje.
Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan
ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i
radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva
unutrašnjih poslova.
Član 128.
Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola
koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima
obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog
Ministarstva.
Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću
koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Član 129.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM
kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama
ovog zakona (čl. 4. i 9.),
2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog
zakona (član 17.),
3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim
zakonom (član 18.),
4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog
službenika Ministarstva (član 34.),
5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične
igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre
na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez
odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto
izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.),
6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja
(čl.37),
7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u
pravilima igre (član 39.),
8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa
suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.),
9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala
Porezna uprava (član 50.),
10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama
ovog zakona (čl. 54. do 74.),
11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video
uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u
casinima (član 60.),
12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog
tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću
putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl.
62., 89. i 98.),
13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75.
do 94.),
14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu
kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na
sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju
(čl. 64., 84. i 103.),
15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom
zakonu (čl.95. do 108.),
16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i
postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.),
17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki
automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate
na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna
naljepnica (član 102.),
18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada
sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje
svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član
109.),
19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću
suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.),
20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim
zakonom (čl. 121. do 123.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do
3.000 KM.
Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene
prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja
sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti
za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja
djelatnosti.
Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77
Član 130.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00
KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne
osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa
serverom Porezne uprave (član 82.)
2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem
interneta ne osigura funkcionalnu informatičku
opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja
će neprekidno biti povezana sa informacionim
sistemom Porezne uprave (član 111.),
3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva
ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za
on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim
sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava
centralno umrežavanje svih automata jednog
priređivača koje radi kontrolu podataka od strane
Porezne uprave (član 100.),
4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim
organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih
prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor
cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na
bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog
nadzora (član 127. i 128.)
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do
3.000 KM.
Član 131.
Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00
KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih
igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u
propisanom roku (član 6. i član 120.),
2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na
sreću i igara na sreću putem interneta, netačno
obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav
3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.).
Član 132.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM
kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz
čl. 4., 51. i 110. ovog zakona.
Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz
stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih
sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti
za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti
priređivanja igara na sreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se
roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16
godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se
stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne
u sudjelovanju u igrama na sreću.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 133.
Obaveza usklađivanja poslovanja
Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu
ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću
izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine
FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja
odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje
odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom.
Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj
rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona.
Član 134.
Započeti postupci
Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje
odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u
kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Član 135.
Provedbeni propisi
Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će
Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog
propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski
uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati,
ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti
angažovani i vanjski saradnici.
Član 136.
Prestanak primjene važećih propisa
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi
Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br.
01/02 i 40/10).
Član 137.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
VLADA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
845
Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim
poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra
unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11.
sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi
UREDBU
O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA
ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA
UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG
MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA
POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Uredbe)
Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja
zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova -
Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu:
zaštitni znak).
Članak 2.
(Zaštitni znak Federalnog ministarstva)
Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom
ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen
ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu
upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i
Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije).
POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG
ZNAKA
Članak 3.
(Oblik zaštitnog znaka)
Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje. |